Praćenje stanja bijele rode u Karlovačkoj županiji

O PROJEKTU

Završni rad na temu “Praćenje stanja populacija bijele rode (Ciconia ciconia L.) u Karlovačkoj županiji”, autorice Gordane Zatezalo, inače ��lanice Eko Pana, bio nam je polazišna točka u pokretanju i razvijanju ovoga projekta.
Gordana je tijekom dvije godine pratila populaciju bijele rode u Karlovačkoj županiji i na taj način utvrdila to��nu bazu podataka o broju gnijezda i populaciji rode u Karlovačkoj ��upaniji.
Time nam je osigurala temelje za daljnje aktivnosti unutar kojih ćemo i dalje istraživati se brojnost parova, uspješnost gniježđenja i trend populacija bijele rode u Karlovačkoj županiji.
Osnovna svrha istraživanja je potaknuti praćenje stanja ove vrste jer se u Europi smatra važnim indikatorom stanja okoliša.

Do danas smo uspješno locirali većinu gnijezda. Prije početka praćenja nisu postojali podaci o broju gnijezda, ali je veliki doprinos dao profesor Beljan koji je sa svojim učenicima OŠ Dubovac uspješno pratio populaciju Bijele rode na području Pokuplja od 2000. do 2009. godine.

O STANJU BIJELE RODE U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

Bijela roda je ptica gnjezdarica riječnih dolina kontinentalne Hrvatske. Istraživanjem brojnosti ustanovljeno je da u Hrvatskoj ��ivi oko 1500 parova bijele rode. Trend njezinih populacija u Hrvatskoj je zasada stabilan.

Na području Karlovačke županije zasad ne postoje točne studije o broju i položaju gnijezda, stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi to��an broj gnijezda, točan položaj gnijezda, broj aktivnih i neaktivnih gnijezda, razloge neaktivnosti pojedinih gnijezda, smještaj gnijezda obzirom na postojeću infrastrukturu, razloge stradavanja, broj mladih u gnijezdima te potaknuti daljnji monitoring i prikupljenim podacima sudjelovati u projektu stvaranja baze podataka o broju gnijezda u Republici Hrvatskoj. Izuzetna važnost pridodana je podacima o smještaju gnijezda na dotrajalim objektima i stupovima električne mreže jer se pravovremenim djelovanjem mogu potaknuti nadležne ustanove na djelovanje kako bi se takva gnijezda sačuvala.

Prikupljanje i sistematizaciju podataka volonterka Eko Pana provela je u 2010. i 2011. godini u dvije faze. Prva faza odnosila se na kartiranje gnijezda, a druga na prebrojavanje adultnih i juvenilnih jedinki. Istraživanjem je utvrđeno da je ovo najjužnija županija u Hrvatskoj sa stalnom prisutnošću gnijezda bijele rode, te da se posljednje dvije godine na ovom području nalazi četrdesetak gnijezda, što je znatno manje od ostalih sjevernih i istočnih županija Hrvatske. Ta činjenica ne iznenađuje, budući da Karlovačka županija samo svojim sjevernim dijelom zadovoljava staništa koje bijela roda preferira.

REZULTATI PREBROJAVANJA U 2015.

Praćenje stanja bijele rode u Karlovačkoj županiji provodi Eko Pan u suradnji s Javnom ustanovom Natura Viva. od 2010. godine do danas. U 2010. Godini uspjeli smo locirati i kartirati samo 47 gnijezda a 2015 locirano ih je 63. Dva su novoizgrađena, 3 su srušena, a 2 nisu primjećena prilikom ranijeg praćenja. U 63 gnijezda evidentirana su 73 ptića.

Tablica 1: Broj poznatih gnijezda bijele rode po lokacijama i broj mladih u 2015. godini.

 

Udio aktivnih gnijezda

Iz gore prikazanog grafa može se vidjeti udio aktivnih gnijezda kroz godine, odnosno onih gnijezda u kojima je uspjelo gniježđenje tijekom sezone.
Najuspješnija tijekom promatranog razdoblja bila je upravo prva godina promatranja kada je čak 91% gnijezda bilo aktivno.

Uspjeh gnježđenja

Uspješnost gniježđenja predstavlja broj mladih ptića u gnijezdima u odnosu na broj aktivnih gnijezda.
Najuspješnija godina bila je 2014, a najmanje ptića bilježi 2013. godina. Pretpostavka je da taj broj ovisi o klimatskim uvjetima i količini hrane na raspolaganju.

Najviše gnijezda karlovačka županija ima u selima Šišljavić, Rečica i Pravutina, dakle u dolini rijeke Kupe. Zamjetan broj gnijezda ima i općina Draganić, njih 6.

U selu Trg, u blizini Ozlja, par roda koji godinama tu gnijezdi ponekad iz gnijezda izbaci ptića što je kod ptica česta pojava. Zahvaljuju��i obitelji u čijem je dvorištu gnijezdo, takvi ptići su preživjeli jer ih je vlasnica kuće hranila i brinula se o njima. Naravno, ta rode ne ��ive u zatočeništvu, imaju slobodu odletjeti gdje žele, ali budući da od roditelja nisu preuzele letačke sposobnosti, nakon obilaska po okolnjim livadama, vraćaju se u dvorište gdje i prezimljuju.