49. Kv(a)rtlarenje

Vrtlarenje je u modi. U moru procesuirane hrane koja nam se nudi, u svijetu kojim sve više prevladavaju tehnologija i zagađenje, bavljenje vrtom postalo je prihvatljiv i dostupan način povratka prirodi i prirodnom. Doduše, o dostupnosti bi se moglo raspravljati – u nekim zemljama, poput Novog Zelanda i SAD-a, donose se propisi kojima se ljudima pokušava ograničiti korištenje zemlje za uzgoj vlastite hrane. Očito, moćna prehrambena industrija pokušava preuzeti potpunu kontrolu nad tržištem hrane, a zlokobni propisi poput Codex alimentarusa samo joj idu niz dlaku.
Nadajmo se da smo još daleko od toga. Kod nas većina prigradskih i seoskih kućanstava može u miru uživati u plodovima iz vlastitog uzgoja. Nekad je i u samom gradu bilo puno više vrtova nego danas. Neki od vrtova oduzeti su, što zbog građevinskih, što zbog estetskih planova. Međutim, kako je u Europi danas urbano vrtlarenje postalo vrlo poželjno, tako se i ovdje pojavljuju slične inicijative. Osim što je sve više vrtova na balkonima i terasama, sve prisutniji su tkz. zajednički vrtovi. Udruga „Gredica“ iz Varaždina pokrenula je odličnu inicijativu i u roku od godine dana skupina građana pretvorila je zapušteno gradsko zemljište u malu oazu lokalno uzgojene hrane. I Zagreb bi uskoro trebao dobiti svoj prvi vrt, a prekrasan gradski vrt u Mariboru financiran je sredstvima EU. To je projekt u kojem je grad Maribor partner pa je za očekivati kako se lokalne vlasti neće jednog dana dosjetiti građanima oduzeti zemlju za neki građevinski projekt. Uz to, vrt u Mariboru nastao je na lokaciji nekadašnjeg divljeg odlagališta, što je svakako lijep i pozitivan primjer doprinosa kvaliteti života u gradu.
Poželimo da i u Karlovcu uspije zaživjeti slična inicijativa. Prednosti urbanog vrtlarenja su višestruke: nemaju svi mogućnost posjedovanja zemlje pa je tako za mnoge ovo prilika da uopće steknu dojam koliko je dug, ali i zanimljiv proces od sadnje do branja ploda. Mnogima će vlastito uzgojeni plodovi smanjiti kućni budžet i obogatiti prehranu, a mnogima će to biti zadovoljenje potrebe za boravkom u prirodi, rekreacijom i konačno – druženjem i doprinosom kvaliteti života u zajednici.
Konačno, u vremenima kroničnog nedostatka optimizma, čak i jedan običan vrt ulijeva barem malo nade u promjenu na bolje.

By ekopan u Zeleni Kutić na 09/04/2014